Druženje & movie night uz free burgere

Razotkrivamo industriju koja najviše uništava Zemlju, a o kojoj je strah govoriti i organizacijama koje se bave zaštitom životne sredine. I sve to uz besplatne vegan burgere!

Dođite da se upoznamo ako već nismo prije i da pogledamo jedan od najutjecajnijih dokumentacionih filmova u svijetu koji postavlja važna pitanja i traži konkretne odgovore.

https://www.facebook.com/events/165933577660157/?ti=cl

Cowspiracy: The Sustainbility Secret je 
revolucionarni dugometražni dokumentarni film o okolišu koji slijedi neustrašivi Kip Andersen, dok otkriva uništavajuću industriju koja se suočava sa našom Zemljom – istražujući zašto su vodeće svjetske organizacije za zaštitu okoliša u strahu da pričaju o tome.

Uzgoj životinja je vodeći uzročnik pošumljavanja, potrošnje i zagađenosti vode, a koji su odgovorni za emisiju gasova više nego transportna industrija, kao i vodeći u uništavanju šuma, izumiranju vrsta, gubitak staništa, erozije površinskog sloja tla, “mrtvih zona” okeana, ali i svake druge okolišne bolesti. Lista se nastavlja, gotovo potpuno neupitno.

Dok se Anderson suočava sa liderima za zaštitu okoliša, otkriva zašto ustvari se odbija diskutovati o uzgoju životinja i poljoprivredi, sve dok ga upozoravaju ljudi iz ove industrije o riziku za njegovu sigurnost i život ako nastavi sa tim.

Ovaj dokumentarac, kao i Blackfish i An Inconvenient Truth, na humorističan i šokantan način otkriva kako farme životinja poražavajući imaju uticaj na ekologiju, i to na visokoj razini, ali i kako nudi put globalne održivoti rasta populacije.

7 stvari koje se događaju kada prestanete jesti meso

Ljudi pređu na biljnu ishranu iz mnogo razloga. Ti razlozi uključuju želju za gubitkom kilograma, za većom energijom, da smanje rizik od srčanih bolesti, da smanje unos lijekova… ima mnogo odličnih razloga za to.

1. Smanjit ćete upalu u svom tijelu

Ako jedete meso, sir i veoma procesuiranu hranu, šanse su da imate povišene nivoe upale u svom tijelu. Dok su kratkoročne upale (kao npr one nakon povrede) normalne i neophodne, upale koje traju više mjeseci i godina nisu. Hronične upale su povezane sa razvojem ateroskleroze, sa srčanim udarima, sa moždanim udarima, dijabetesom, autoimunom bolešću, pored mnogih drugih bolesti.

Suprotno tome, biljna ishrana je prirodno protuupalna, zato što sadrži vlakna, antioksidante, fitonutrijente, te sa mnogo manje upalnih okidača kao što su zasićene masti i endotoksini (toksina ispuštanih iz bakterija uobičajno pronađenih u hrani životinjskog porijekla). Studije su pokazale da ljudi koji pređu na biljnu ishranu mogu drastično smanjiti nivo C-reaktivnog proteina (CRP) (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25637150), tj. indikatora upale u tijelu.

2. Vaše razine kolesterola u krvi će opasti

Povišen kolesterol u krvi je ključni faktor rizika za srčane bolesti i moždane udare, a to su dvije vodeće ubojice u Sjedinjenim Državama. Zasićene masti – prvenstveno one iz mesa, živine, sira, i ostalih proizvoda životinjskog porijekla – su glavni izvor našeg kolesterola u krvi. Kolesterol u našoj hrani također igra veliku ulogu.

Studije konstantno pokazuju da kada ljudi pređu na biljnu ishranu, da njihov kolesterol u krvi se snizi za 35 %. U mnogim slučajevima, to smanjenje je jedako onom koje je pronađeno kod terapija sa lijekovima, sa mnogo pozitivnih nuspojava. Ljudi kojima su potrebni lijekovi za snižavanje kolesterola mogu dodatno umanjiti svoj nivo kolesterola i rizik kardiovaskularnih bolesti prelaskom na biljnu ishranu.

Sveobuhvatna (whole-food) biljna ishrana smanjuje kolesterol u krvi zato što sadrži manji nivo zasićenih masti i zato što ne sadrži kolesterol. Nadalje, biljna ishrana je bogata vlaknima, koji ustvari smanjuju nivo kolesterola u krvi. Soja također igra ulogu u smanjenu kolesterola, za one koji je odluče uvrstiti u svoju ishranu.

3. Mikrobiomu ćete dati preobrazbu

Bilioni mikoorganizama koji žive u našem tijelu se kolektivno zovu mikrobiomi. Sve više se ovi mikroorganizmi prepoznaju kao krucijalni u našem sveobuhvatnom zdravlju: ne samo da nam oni pomažu variti hranu, nego oni i proizvode krucijalne nutrijente, treniraju naš imuni sistem, uključuju/isključuju naše gene, drže naš crijevni sistem zdravim, i štite nas od raka. Studije (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24652102) su pokazale da ovi mikroorganizmi igraju veliku ulogu u pretilosti, dijabetesu, aterosklerozi, autoimunim bolestima, upalnim bolestima crijeva i bolestima jetre.

Biljna ishrana pomaže u oblikovanju zdravog crijevnog mikrobioma. Vlakna u biljnoj ishrani potpomažu rastu “zdravih” bakterija u našem stomaku. S druge strane, ishrana koja sadrži malo vlakana (kao što je ishrana bogata mlijekom, jajima i mesom) kultiviraju rast bakterija koje povećavaju bolesti. Značajne studije pokazale su da kada svejedi/svaštojedi jedu kolin ili karnitin (koji se nalazi u mesu, živini, morskim plodovima, jajima i mlijeku/mliječnim proizvodima) želučana bakterija proizvodi supstancu koju jetra preobrazuje u toksin zvani TMAO (https://www.forksoverknives.com/tmao-a-toxic-substance-formed-when-you-eat-meat-can-make-you-dead-meat/#gs.LzSUKWXN). TMAO dovodi do pogoršanja kolesterolnih plakova u krvnim žilama i povećava rizik srčanih i moždanih udara.

Interesantno, ali ljudi koji su na biljnoj ishrani proizvedu malo ili nikako TMAO nakon obroka koje sadrži meso, zato što imaju potpuno drugačiji želučani mikrobiom. Potrebno je samo par dana da naše želučane bakterije promijene uzorak ponašanja –  beneficije biljne ishrane primjetne su veoma brzo.

4. Promijenit ćete rad svojih gena

Znanstvenici su pronašli izvanredno otkriće, a to je da ekološki i životni faktoru mogu uključiti i isključiti gene. Na primjer, antioksidanti i drugi nutrijenti koje jedemo u sveobuhvatnoj biljnoj ishrani mogu promijeniti izraz gena kako bi optimizirali način na koji naše stanice obnavljaju oštećenu DNA. Istraživanja su također pokazala da promjene životnog stila, uključujući biljnu ishranu, mogu umanjiti izraz kancerogenih gena kod muškaraca koji imaju nisko rizični rak prostate. Čak smo vidjeli da biljna ishrana, uključujući i ostale životne promjene, mogu produžiti naše telomere – kape na kraju naših kromosoma koje pomažu održati našu DNA stabilnu. Ovo može značiti da naše ćelije i tkivo stare sporije s obzirom da su skraćeni telomeri povezani sa starenjem i ranijom smrću.

5. Drastično ćete smanjiti šanse za dobijanjem dijabetesa tip 2

Procjenjuje se da 38 % Amerikanaca ima predijabetes – prethodnik dijabetesu tipa 2. Životinjski protein, posebno crveno i procesuirano meso, pokazano je u studijama i studijama da povećava rizik dijabetesa tipa 2. U populaciji Adventista, svejedi/svaštojedi imaju dvostruku stopu dijabetesa u usporedbi sa veganima, čak računajući i razliku u tjesenoj težini. Ustvari, kod ove populacije, konzumirajući meso jednom sedmično ili više u periodu od 17 godina povećava se rizik dijabetesa za 74 posto.

Zašto bi meso prouzrokovalo dijabetes tip 2? Nekoliko je razloga za to: životinjske masti, životinjsko (heme) željezo i konzervansi nitrata u mesu pronađeno je da oštećuju stanice pankreasa, pogoršavaju upalu, prouzrokuju povećanje težine, te mogu oslabiti način na koji funkcionira naš inzulin.

Drastično ćete smanjiti šanse za dobijanje dijabetesa tipa 2 tako što ćete izbaciti proizvode životinjskog porijekla i hraniti se sveobuhvatnom biljnom ishranom. Ovo je posebno istinito ako jedete cjelovite žitarice, koje veoma pomažu u borbi protiv dijabetesa tip 2. Tačno ste pročitali: ugljikohidrati štite od dijabetesa. Također, biljna ishrana može poboljšati ili čak preokrenuti/poništiti vaš dijabetes ukoliko je već dijagnosticiran.

6. Dobit ćete ispravnu količinu i ispravan tip proteina

Prosječni svejed/svaštojed u Sjedinjenim Državama dobija 1.5 puta više od optimalne količine proteina, od kojih je većina životinjski izvor.

Suprotno popularnom mišljenju, višak proteina nas neće učiniti ništa snažnijima ili mršavijima. Višak proteina se skladišti u tijelu kao mast/salo ili se pretvara u otpad, a životinjski protein je glavni uzrok viška kilograma, srčanih bolesti, dijabetesa, upala i raka.

S druge strane, proteini pronađeni u sveobuhvatnoj biljnoj ishrani nas štite od mnogih hroničnih bolesti. Nema potrebe da se prati unos proteina ili da se koriste suplementi u biljnoj ishrani; ako ispunjavate dnevne potrebe za kalorijama, dobit ćete i mnogo proteina. Ljudi koji su najduže živjeli na Zemlji, oni koji žive na “Blue Zones” (https://www.bluezones.com/#section-1) uzimaju otprilike 10 posto kalorija iz proteina, upoređujući ih sa onima iz Sjedinjenih Američkih Država koji uzimaju prosječno 15 do 20 posto.

7. Napravit ćete veliki uticaj na zdravlje naše planete i njenih stanovnika

Stočarstvo je krajnje štetno po našu planetu. Ubjedljivo je najveći uzročnih emisije izduvnih gasova i vodeći uzročnik iskoristivosti zemlje i vode, pošumljavanja, uništavanja života u divljini (divljih životinja), i izumiranja vrsta. Oko 7570 litra vode je potrebno da se proizvede 0.45 kg govedine u Sjedinjenim Američkim Državama. Naši okeani ostaju bez riba; prema nekim procjenama, okeani će ostati bez riba do 2048. godine. Trenutni sistem hrane, baziran na mesu i mliječnim proizvodima doprinosi gladi u svijetu – većina usjeva koji se uzgajaju u svijetu koristi se za hranjenje stoke, a ne ljudi.

Jednako je važno, životinje uzgajane za hranu su osjećajna bića koja pate, bilo da su su uzgajana na industrijskim farmama ili farmama nazvanim “humanim”. Konzumiranje biljne prehrane pomaže nam voditi suosjećajniji život. Na kraju, biti zdrav nije samo u tome koju hrana jedemo; također je i u našoj svjesnosti – u našoj svijesti o tome kako naši izbori utiču na planetu i sve one sa kojima je dijelimo.

Izvor: https://www.forksoverknives.com/7-things-that-happen-when-you-stop-eating-meat/#gs.fxwRT0dN

Veganska ishrana: Daleko od nekog prohtjeva

Heather Russell, Vegan Society nutricionista, objašnjava zašto cruelty free ishrana ne treba se posmatrati kao još jedna privremena ishrana.

U januaru mogli smo vidjeti mnogo vijesti koje se tiču privremenih ishrana. Ponekad veganska ishrana se stavlja u taj kontekst, što potpuno nije fer zato što takva ishrana nije neuravnotežena i nepraktična. Nadalje, donesena odlukom da se vodi veganski životni stil je ustvari motivisana predanošću da se izbjegne upotreba životinja koliko god je to moguće.

Razotkrivanje mitova u medijima

Russell koji je dijetetičar za Vegan Society želi prenositi korisne poruke efikasno, dok je cilj medijskog izražavanja često samo zabava. Čitajući članke koji sadrže poruke o veganstvu koje nisu korisne je frustrirajuće, zato što želi da se ljudima ponudi ispravna slika nutritivnog potencijala koji nudi biljna ishrana. Ljudi, koji iskreno žele da izbjegavaju upotrebu životinja, ne treba da misle kako je ta ishrana poput minskog polja, što je često tako prikazano u medijma.  Naravno ne mora tako to uopšte da bude. Možda je vrijeme da se stvari postave na pravo mjesto tako što ćemo otkriti par mitova:

Zdravlje kostiju

Uobičajna zabrinutost je da ukoliko se izbace mliječni proizvodi da je to loše za tvoje kosti. Mnogo faktora utiče na zdravlje kostiju, ali kalcijum je vjerovatno jedan od vitamina koji dobija najviše pažnje. Prelazak s kravljeg mlijeka i jogurta na utvrđene biljne alternative znači da održavate unos kalcija. (Raznovrsna i izbalansirana ishrana pomaže da se održe kosti zdravim, ali i vitamin K koji se nalazi u šparugama, kupusu, kelju, brokulama, špinatu, grašku, prasi i kiviju, također biti fizički aktivan pomaže zdravlju kostiju. Kalcijum i vitamin D rade zajedno da bi održali kosti zdravim, vitamin D pomaže da se apsorbuje kalcijum iz hrane. BMI ili Body mass Index tj. indeks tjelesne mase ukoliko je nizak dovodi do lahkog pucanja kostiju). 

Željezo

Rutinsko dodavanje željeza u ishranu nije neophodno za vegane. Da, postoji razlika u apsorbciji željeza iz biljaka i željeza iz životinja, ali se može održati dobar nivo željeza bez životinjskih proizvoda. Jedući namirnice bogate željezom iz biljaka u toku dana uključujući dobar izvor vitamin C u obrocima pomaže da se osigura tijelo dovoljnom apsorbcijom željeza. (Preporučena doza dnevnog unosa željeza je 8,7mg, ali za žene koje još uvijek imaju menstrualni ciklus taj unos nešto veći, tj. 14,8mg dnevno. Dobar izvor željeza su leća, leblebije, grah, tofu, indijski orah, chia sjeme, laneno sjeme, sjeme konoplje, košpice bundeve, suhe marelice i smokve, grožđice, quinoa i žitarice za doručak kao što su ovsane. Čaj, kafa i još neke supstanece iz biljne ishrane otežavaju apsorbciju željeza u tijelu. Dok s druge strane, vitamin C povećava apsorbciju željeza. Dobar izvor vitamina C uključuje, biber, brokule, kupus, prokulice, kivi, narandža, jagode, ananas, grejpfrut i sok od narandže.)

Omega 3 masti

Ukoliko ne volite ribu ili birate da ne jedete to, neće vam nedostajati omega-3 masti. Izbalansirajte svoju dnevnu ishranu uključivanjem veoma bogatog izvora omega-3 masti s kratkim lancem (ALA). I to jednostavno grickajući orahe ili dodavajući lanene sjemenke u svoja jela. Moguće je također koristiti u veganskoj ishrani i suplemente mikroalgi za dodavanje dugolančanih omega-3 masti (EPA i DHA) koje se nalaze u masnoj ribi, iako je još uvijek potrebno istraživanje da li to daje neke benefite po zdravlje. (Za dovoljan unos omega 3 masti potrebno je supena kašika chia sjemenski ili sjemenki lana, dvije supene kašike sjemena konoplje, ili 6 oraha dnevno.)

Dopuna / suplementi

Još jedna uobičajna zabrinutost o veganskoj ishrani jeste da je neophodno razmotriti suplementaciju ili dopunu suplementima. Kao opće pravilo, treba biti selektivan pri uzimanju suplemenata, ali postoje i razlozi zašto se oni preporučuju u određenim situacijama. U Velikoj Britaniji suplement vitamina D se preporučuje u toku jeseni i zime za sve. Za ljude koji su na  biljnoj ishrani, opcija za direktnu dopunu je da uzimaju vitamin i mineral napravljen za vegane koji pruža vitamine B12 i D, jod i selen. Ovo ne bi trebalo smetati onima koji su oduševljeni sa tanjirom bez ikakvih životinjskih proizvoda cijeli dan svaki dan.

Djeca vegani

Veganstvo, djeca i ishrana su emotivna kombinacija, i svako malo, mediji izbace neku tragičnu priču od veganskom djetetu koje nije uspjelo napredovati. Svaki roditelj, bio vegan ili ne, ima odgovornost da pruži djetetu ishranu koja im je potrebna za veliki početak života. Vegan Society i British Dietetic Association rade na tome da prenesu poruku da je dobro isplanirana veganska ishrana pogodna za zdrav život ljudi svih godina: https://www.vegansociety.com/society/whos-involved/partners/british-dietetic-association

Skupljajući nagrade…

Fresh beetroot lentil vegan burger with grilled eggplant, sun-dried tomatoes and guacamole sauce

Mnogo čitamo o riziku deficita u veganskoj ishrani, što čini da se ljudi osjećaju negativno oko cijele ove stvari. Razumijemo da je neophodno da se piše o zabrinutosti oko veganske ishrane, ali nama je cilj da to oblikujemo u pozitivan okvir kako bi pomogli ljudima da vide koliko mogu dobiti ukoliko odaberu da ne koriste životinje koliko god je to moguće. Na kraju krajeva, ako svi ne razumiju zašto neko želi biti vegan i kako to uraditi, onda ni oni ne mogu ni donijeti ispravnu odluku. 

Može se uvećati kvalitet unosa dnevnih namirnica koje uključuju mnogo zdravih namirnica kao što su cjelovite žitarice, voće, orašasti plodovi, grah i ostalo povrće. 

Vegani spašavaju živote i smanjuju loš uticaj na okoliš tako što jedu biljnu ishranu, ali naravno veganstvo je mnogo više od hrane na našem tanjiru. Biti vegan utiče i na odluku koja se odnosi na odjeću, toaletne potrepštine, okolinu i ostale stvari gdje je potrebno izabrati alternative koje ne sadrže ništa od životinjskog projekla. Proširivanje svog okvira suosjećanja nikad ne treba posmatrati kao neki hir.

https://www.vegansociety.com/whats-new/blog/vegan-nutrition-far-fad

Odgovori na česta pitanja

Novembar je mjesec veganstva, u skladu s tim odgovorićemo na pitanja koja često čujemo ili pitamo (ovo je za ne vegane).

Da li životinje pate?

Životinje imaju istu evolucijsku prošlost kao i mi, također imaju iste receptore za bol kao i mi; mozak i centralni nervni sistem. Životinje proizvode iste reakcije u situacijama u kojima bol recimo raste, tj. trzaju se i proizvode uznemirujuće zvukove kada su u nevolji. Postoje snažni dokazi da životinje proživljavaju mentalnu patnju. U stresnim situacijama kod njih je pronađeno * da kralježnici ispuštaju adrenalinski izvedeni glukokortikoidni hormone koji podstiću glukoneogenezu (metabolički proces proizvodnje glukoze), zaustavljaju reproduktivne procese, mijenjuju brzinu kretanja i stopu hranjenja, utiču na imunološke funkcije, te generalno pomažu životinji da uđe u ‘stanje uzbune’ sve dok okolni uzroci ne popuste. I ribe na primjer doživljavaju ‘porast kortizola’ (poznat kao hormon stresa) kada su suočene sa faktorima stresa. Postoje i dokazi ** da životinje mogu doživjeti mentalnu bolest baš kao i mi.

Da li biljke pate?

Biljke imaju ulazne i izlazne reakcije na određene stimulacije, kao na primjer fotosinteza, ali ne mogu doživljavati bol ili mentalnu patnju, jer nemaju mozak ni centralni sistem. Ustvari vegani doprinose smanjenju broja biljaka koje se jedu jer životinje koje se jedu zahtjevaju ogromne količine biljaka za svoju ishranu. Proizvodnji 1 kg  govedine je potrebno 25 kg žita, 1 kg svinjetine zahtjeva 9 kg žita i 1 kilogram piletine zahtjeva 3 kilograma žita. Ovo može biti još jedan razlog zašto ‘ne pije vode’ argument da je jedenje mesa bolje od veganstva zbog količine ubijenih insekata prilikom poljoprivrede (agrikulture).

Da li proizvodnja mlijeka, sira i jaja uzrokuje patnju?

Ovi procesi proizvodnje itekako utiču na ogromnu patnju životinja. Mama krava mora biti trudna da bi proizvodila mlijeko, tako da već sa 15 mjeseci one bivaju nasilno stjerane u čelične kutove svaka dva do tri mjeseca kako bi umjetno bilo oplođene. Nakon rođenja, tele je odstranjeno od majke nakon samo 36 sati; ako je tele mužijak on će najvjerovatnije biti prodan kao teletina, no ako nema dovoljne potražnje za tom vrstom mesa on biva upucan. Prema podacima*** iz 2012.godine 90.000 mužijaka teladi budu ubijena/upucana u glavu upravo zbog razloga navedenog iznad. U slučaju da je tele ženka, ona biva pripremljena da bude majka krava sa početka ovog paragrafa. 

Normalno krava može da nosi svega 2l mlijeka u svom vimenu, ali antibiotici koje farmeri im daju za optimalnu produkciju mlijeka čine da krava nosi i po 20l u datom momentu. Težina toga čini da krava često šepa ili to uzrokuje bolne upale mliječnih žlijezdi. Krave žive normalno do 25 godina, ali nakon 5 godina proizvodnje mlijeka na ovakvim farmama i ovakvim uslovima njihov plod ne bude više unosan za posao i one bivaju ubijene.

Kod proizvodnje jaja, kao i onih iz ‘slobodnog uzgoja’, ženskim pilićima se na živo sijeku kljunovi kako ne bi naškodili drugim pilićima u stresnom okruženju zatvorenih kaveza u kojima ih inače drže. Često doživljavaju preranu smrt oko otprilike 80te sedmice, kada je ustvari njihov životni vijek 8 godina. Pilići u kavezima često ne vide uopšte dnevnu svjetlost i ograničeni su kretanjem u prostoru ne većem od A4 papira. Muški pilići su nepotrebni popratni produkt ovog uzgoja i onu inače budu ubijeni odmah nakon što se izlegu, i to spaljivanjem ili otrovnim gasom.

Je li veganizam zdrav?

Dobro isplanirana veganska ishrana sadrži sve nutrijente potrebne za održavanje zdravlja. Britanska udruga za ishranu (BDA)**** je profesionalna asocijacija za ishranu u Velikoj Britaniji i Sjevernoj Irskoj koja prepoznaje da dobro isplanirana veganska ishrana može podržati zdrav život kod ljudi svih godina.

Uvijek je dobra ideja obratiti pažnju na nutritivne potrebe organizma, ali ovo se odnosi na sve, ne samo na vegane. Odlukom prelaska na veganstvo se ujedno i daje više pažnje ka ishrani i zdravlju. The Vegan Society ***** Udruženje Vegana ima zaposlene na puno radno vrijeme koji mogu dati savjet i upute.

Je li skuplje?

Biti vegan ne mora biti skuplje ništa više od ishrane koja uključuje životinjske proizvode. Neki od najjeftinijih i najzdravijih namirnica su upravo veganski, kao npr. pahuljice, grah, riža, krompir, leća, tjestenina, voće i povrće. Većinom svi ove proizvode već koriste, čak i ako se hrane uz životinjske proizvode. Neki od veganskih proizvoda kao što su veganska mlijeka jesu skuplja, ali taj dodatni iznos se balansira spašavanjem života ne kupujući meso.

Da li se žrtvuje okus ili raznovrsnost?

Nimalo. Okusi koje najviše volimo u hrani dolazi od začina, bilja, soli i šećera, što su ustvari sve biljke. The Vegan Society ima odličnu listu recepata za različite stilove i namjenu, te pregršt toga još što se definitivno može bilo kome svidjeti. 
Raznolikost u ishrani ne treba biti problem za vegane. Ima bezbroj oblika voča, povrća, žitarica, mahunarki, kao i veganskih zamjena za meso i mliječne proizvode.

Je li teško pronaći vegansku hranu?

Ako se uradi sedmična podmira u supermarketima onda ne bi trebalo biti probleme da se pronađe veganska hrana. Moguće je da u manjim lokalnim dućanima je teže pronaći zamjene za meso i mliječne proizvode, ali ima i mogućnost dostave na kućnu adresu takvih proizvoda, samo je potrebno malo više istraživanja.

Ljudi uvijek imaju puno više pitanja nego što to može stati na jedan kratki post, ali ako kopamo dovoljno duboko u dokaze, moralno razmišljanje i primjenimo proširene logične ideje možemo vidjeti da veganizam zaista će smanjiti značajan broj životinja koje pate. Također možemo pronaći da nema za posljedicu žrtvovanje za zdravlje, novac, okus, raznovrsnost ili ugodnost. Ove sve činjenice se primjenjuju i na ishranu koja sadrži bilo kakve životinjske proizvode.

Izvor: https://www.vegansociety.com/whats-new/blog/answering-common-questions-about-veganism

*https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/stress-and-animal-health-physiological-mechanisms-and-23672697

**http://www.bbc.co.uk/earth/story/20150909-many-animals-can-become-mentally-ill

***https://www.thedrum.com/news/2012/05/31/channel-4-receives-58-complaints-over-graphic-calve-killing

****https://www.bda.uk.com/

*****https://www.vegansociety.com/