Islam i veganstvo

U intervjuu koji smo uradili sa Veganskom Muslimanskom Inicijativom odgovaramo vam na neka od najčešćih pitanja koja se pojavljuju u javnom diskrusu na našim područjima. Kako to vjera Islam gleda na veganstvo i šta ćemo sa Kurbanom ?

1) Kao vegan_ka i musliman_ka, mislite li da je moguće biti oboje u isto vrijeme, da li su te dvije stvari međusobno isključive?

Koliko ja znam, u Islamu je dozvoljeno sve za šta jasno nije navedeno suprotno. Ne vidim ništa što zabranjuje jednoj osobi da živi na način da teži tome da u najvećoj mogućoj mjeri isključi sve vidove izrabljivanja i okrutnosti prema životinjama. Za mene veganstvo i Islam idu ruku pod ruku jedno s drugim.

2) Šta mislite o nama kao veganima muslimanima, da li Bog želi da mi jedemo životinje? Šta to toliko muslimana ne vidi?

Prema mom shvatanju, Bog daje upute, a mi moramo biti svjesni kontekstualne važnosti tih uputa. Nije nam naredio da jedemo životinje, niti je ta ideja potekla iz Islama. Ljudi su pripitomili i počeli konzumirati životinje 10 do 12 hiljada godina prije Islama. Islam je regulirao tu praksu u specifičnom kontekstu ovisnosti ljudi o životinjama za osnovne potrebe preživljavanja. Smatram da muslimani generalno nisu povezani s prirodom i ne posmatraju životinje kao svjesna i inteligentna bića, nego isključivo kao potrošnu robu; osim ako se radi o kućnim ljubimcima. Dosta društava sa većinski muslimanskim stanovništvom nažalost imaju kulturu ponižavanja kada su životinje u pitanju i to je usađeno u njih od samog djetinjstva. Ja jednostavno ne prihvatam da Islam odobrava ovakav pogled na Božija stvorenja.

3) Šta je najteži dio u Vašem aktivizmu i koje ste korake Vi poduzeli?  (kratka priča o tome kako ste sve ovo postigli)

Razbijanje društvenih normi i tradicija koje su utjecale na ljude kroz generacije je sigurno najveći izazov. Ljudi ne žele čuti da je sve što su naučeni da vjeruju tokom proteklih 10, 20, 30 ili 40 godina pogrešno! Moje putovanje je počelo 2013. kada sam počeo istraživati o tome iz zdravstvenih razloga. Istraživanje glavnih uzroka većine bolesti koje škode cijelom čovječanstvu me navelo da proučim kako funkcioniše opskrba hranom. Ono što sam otkrio bilo je zastrašujuće. Pozivam sve muslimane da sami istraže isto i onda se zapitaju  da li zaista smatraju da bi Uzvišeni Bog ili Muhammed a.s. odobrili ovakav tretman Božijih stvorenja. Tako sam svjesno odlučio da nikada više ne budem dio sistema izgrađenog na globalnoj patnji i mučenju životinja.

4) Mnogi muslimani koriste Kurban Bajram kao izliku da bi zaključili da nam Islam nalaže da jedemo životinje. Koji je Vaš stav u vezi s tim?

Primarna svrha Kurban Bajrama je pomoć siromašnima. Danas smo u izobilju što se tiče hrane, te možemo nahraniti planetu mnogo puta, bez potrebe za masovnim pokoljem miliona životinja – praksa koja sama po sebi direktno utječe na svaku ekološku katastrofu s kojom je naša planeta trenutno suočena.

Poenta Kurban Bajrama nije ubijanje životinja; u tom slučaju tvrdimo da Islam zahtijeva krv. Poenta Kurban Bajrama, prema mom shvatanju istog, jeste izdvajanje svojih najvrednijih i najdragocjenijih resursa za dobrobit onih koji te resurse nemaju. Za ljude u Arabiji u 7. Stoljeću, posjedovanje određenih životinja je bio društveni simbol bogatstva, a meso je bilo specijalitet. Danas nije tako – danas druge stvari cijenimo mnogo više nego životinje koje smatramo “stokom”, tako da korištenje ovog dana kao priliku da se prolije toliko krvi samo doprinosi problemima naše planete izazvane upravo….prolivanjem toliko krvi.

5) Šta biste poručili onima koji žele postati vegani, a muslimani su i to ih sprečava jer smatraju da im Islam ne dozvoljava da budu vegani? Poručio bih im da im Islam ne dozvoljava da bespotrebno izrabljuju ili štete Božijim stvorenjima u vrijeme kada činjenje istog za sobom vuče katastrofalne posljedice po cijeli svijet. Sami obavite svoje istraživanje i nemojte dopustiti nikome da Vam kaže da idete protiv onoga što Vaše srce već zna. Mislim da je biti vegan danas je jedna od najboljih stvari koju možemo učiniti kao društvo. Svi su na dobitku – životinje, planeta i mi – zašto bi Islam bio protiv toga?

Prehrana bazirana na biljkama može pomoći rješavanju problema COVID-19, tvrdi T. Colin Campbell

‘Prelazak na cjelovitu prehranu baziranu na biljkama trebao bi umanjiti ozbiljnost simptoma bolesti uz istovremeno povećanje antitijela na COVID-19’

Poznati biljni zdravstveni stručnjak, dr. T. Colin Campbell kaže da bi prelazak na dijetu utemeljenu na biljnoj hrani mogao ‘proizvesti brže, sigurnije,sveobuhvatnije dugoročno rješenje za suočavanje sa virusnim bolestima poput COVID-19’.

Plodni zagovornik prehrane bazirane na biljkama – i autor Kineske studije -dao je komentare u nedavnom članku pod naslovom ‘Može li naša prehranaporaziti COVID-19?’ u izdanju T. Colin Campbell Centra za prehrambene studije.

Prehrambeni faktori rizika

U njemu, dr. Campbell se osvrnuo na istraživanje koje je prethodno radio usklopu Kineskog projekta, u kojem je sa svojim timom istraživao virushepatitis B (HBV)

“Prikupili smo podatke o raspostranjenosti ljudi koji imaju antitijela i antigene,višestruke stope smrtnosti od bolesti i mnoge druge prehrambene faktorerizika”, napisao je. “Oslanjajući se samo na statistički značajne nalaze,prevalencija HBV antitijela bila je visoko povezana sa konzumiranjem povrća,dijetalnih vlakana i biljnih bjelančevina. Ukratko, veća potrošnja biljne hranebila je povezana s više antitijela.”

Dodao je da, iako svaki virus stvara svoje jedinstvene simptome, dijele inešto zajedničko – ‘napadaju domaćine poput nas, a naš imunološki sistemkoji se prilagođava svakom soju virusa, postavlja odbranu, najčešćestvaranjem antitijela za svaki soj virusa ‘.

Prehrana i imunološki odgovor

Kako je COVID-19 također virusna bolest, pita se, je li moguće da bi nam ta ista prehrana mogla pomoći u poboljšanju imunološkog odgovora? Dr.Campbell je napisao: “U našem istraživanju smo također otkrili da su ljudi koji konzumiraju više životinjskih proteina imali manje antitijela, čak i kod onih koji konzumiraju vrlo malu količinu životinjskog proteina.”

Ono što doktor Campbell opisuje kao “dosljedna međuigra ishrane, aktivnosti virusa i bolesti” trebalo bi teoretski da se primjenjuje na COVID-19, rekao je,a “prelazak na prehranu s hranom na biljnoj osnovi trebalo bi umanjiti ozbiljnost simptoma bolesti uz istovremeno povećanje antitijela na COVID-19,efekat win-win ‘.

Štoviše, ovaj bi učinak mogao “početi za nekoliko dana”, piše on, što bieventualno moglo pružiti “dovoljno vremena osobama koje još nisu zaraženeCOVID-19 da ojačaju svoj imunitet”.

‘Brže, sigurnije, sveobuhvatnije dugoročno rješenje’

“Iako nema izravnih dokaza, uvjeren sam da bi ova prehrambena strategija mogla proizvesti brže, sigurnije, sveobuhvatnije dugoročno rješenje za suočavanje sa virusnim bolestima poput COVID-19”, napisao je dr. Campbell.

“Da su to svi radili, možda nam ne bi trebale maske, izbjegavanje fizičkog kontakta i čekanje novih lijekova s nepredvidivim nuspojavama i vakcina koje će, u najboljem slučaju, biti samo djelimično učinkovite za nove viruse…

“Već imamo snažne znanstvene dokaze da ova dijeta učinkovito smanjuje komorbiditete povezane s teškim slučajevima COVID-19. Sa svakom novom epidemijom, želimo li zaista pričekati godinu dana ili više kako bismo razvili liječenje lijekovima i vakcinama neizvjesne djelotvornosti?”

Preventivna uloga

Doktor Campbell nije sam u uvjerenju da bi cjelovita prehrana na biljnoj osnovi mogla pomoći u borbi protiv COVID-19. Doktor Michael Greger, koji ima pozadinu u zaraznim bolestima, rekao je za ‘Plant Based News’ u ekskluzivnom intervjuu kako prehrana na bazi biljaka može igrati preventivnu ulogu.

Međunarodno priznati govornik o prehrani, sigurnosti hrane i problemima javnog zdravlja, dr. Greger autor je knjige “Ptičja gripa: Virus naše vlastite mržnje” koja se bavi zaraznim bolestima i ulogom ljudi u njima – kao i kako se sami možemo zaštititi.

Njegova najnovija knjiga, ‘Kako preživjeti pandemiju’ posmatra patogene koji uzrokuju pandemije i kako se s njima suočiti – i ulogu pčelarstva u riziku odbudućih pandemija.

Prehrana na biljnoj osnovi i koronavirus

“Hipertenzija, visok krvni pritisak, gojaznost, srčane bolesti, dijabetes tipa 2.To su bolesti koja su dramatično niže među onima koji jedu zdravu, cjelovituhranu, biljnu hranu.”

Preuzeto sa: Link
Prevela: N.S

Rodžer Federer proizveo patike napravljene od veganske kože da bi umanjio uticaj na okoliš

„Rodzer je najudobnija patika inspirisana tenisom koju ćete ikada nositi“

Teniski as – koji se često smatra najvećim igračem svih vremena – sarađivao je sa trkaćim brendom On, kako bi stvorio Rodžer patike (The Rodger), za koje se kaže da kombinuju Federerev minimalistički stil i On-ove tehničke performanse. Cipela ima gumene đonove i veganskku kožu za koje On navodi da je korišćena kako bi smanjila uticaj na okolinu. U đonu je skriven tzv. speedboard za koji on kaže da je „svaki korak lakši“.

„Ponosan“

„Minimalistički dizajn i lagana udobnost On-ovih cipela me je privukla prije mnog godina. Želio sam da spojim tu lakoću, udobnost i okretnost iz teniskih patika za patike koje bi se nosile svaki dan“, rekao je Federer. „Obožavam da radim sa On timom koristeći svoje znanje o obući za sport i lično interesovanje za modu, da bih doprinjeo razvoju proizvoda. Ponosan sam što sam dio kreacije Rodžera, koji je najudobnija patika inspirisana tenisom koju ćete ikada nositi.

„Nevjeroatna prirodna ljepota“

Suosnivač On-a, Dejvid Aleman, je dodao: „Mi volimo da istražujemo i težimo da zaštitimo nevjerovatne prirodne ljepote koje nas okružuju. Odatle je proizašla ova nova generacija patika inspirisanih tenisom sa održivosti životne sredine na umu.“„Rodžer je napravljen od veganske kože i dizajniran je za lakoću kretanja da bi smanjio potrošnju materijala. Rezultat je značajno manji uticaj na okolinu za ovu patiku nadahnutu tenisom. Veganska koža ima otprilike 70 procenata manje uticaja na okolinu za razliku od životinjske kože čiji je uticaj znatno veći.“

Mlijeko i mliječni proizvodi uzrokuju probleme kostiju (osteoporozu i sl.)

Zabrinutost za zdravlje zbog mliječne industrije.

Izbjegavajte opasnosti mliječne prehrane sa biljnom ishranom.

Mlijeko i drugi mliječni proizvodi su glavni izvor zasićenih masti u američkoj ishrani, doprinoseći srčanim bolestima , dijebetesu tipa dva i Alchajmerevoj bolesti. Studije su, takođe, povezale mliječne proizvode sa povećanim rizikom od karcinoma dojke, jajnika i prostate.

Zasićene masti i srčane bolesti

Mlijeko i drugi mliječni proizvodi su glavni izvori zasićenih masti koje zapušavaju arterije. Mliječni proizvodi takođe sadrže holesterol. Dijeta, bogata masnoćama, zasićenim masnoćama i holesterolom, povećavaju rizik odsrčanih bolesti, što ostaje američki glavni ubica.Sir je posebno opasan. Tipični sirevi su 70 odrsto masti.

Netolerancija na laktozu

Odojčad i dijeca proizvode enzime koji razgrađuju laktozu, šećer koji se nalazi u majčinom mlijeku i kravljem mlijeku, ali kako rastemo, mnogi od nas gube tu sposobnost. Netolerancija na laktozu je uobičajena i pogađa oko 95 odsto američkih Azijata, 74 odsto Indijaca, 70 odsto Afroamerikanaca, 53 odsto Meksikanaca i 15 odsto Kavkasaca. Simptomi uključuju uznemireni želudac, proliv i gas.

Zdravlje kostiju

Istraživanja pokazuju da mliječni proizvodi imaju malu ili nikakvu korist za zdravlje kostiju. Prema analizi objavljenoj u časopisu Britanski Medicinski Žurnal, većina studija ne uspjeva pokazati bilo kakvu vezu između unosa mlijeka i slomljenih kostiju ili lomova. U jednoj studiji, istraživači su pratili stopu prehrane, vježbanja i stresa kod ženskih adolescenata i zaključili da mliječni proizvodi i kalcijum ne sprječavaju lomove nastale od stresa. Druga studija, sa više od 96 000 ljudi, otkrila je da što su više mlijeka konzumirali kao tinejdžeri, to su u kasnijem periodu života doživjeli više preloma kostiju.

Rak

Redovna konzumacija mliječnih proizvoda je povezana sa karcinomom prostate. Mliječni proizvodi su takođe povezani sa povećanim rizikom od karcinoma pluća, raka dojke i raka jajnika kod osoba sa netolerancijom na laktozu.

Zabrinutost za zdravlje u vezi sa podacima o mliječnim proizvodima

Mnogi Amerikanci, uključujući i neke vegetarijance, još uvijek konuzimiraju znatne količine mlijeka i mliječnih prerađevina. Vladine politike i dalje promovišu ove proizvode uprkos naučnim dokazima koji dovode u pitanje zdravstvene benefite tih proizvoda i ukazuju na njihove potencijalne rizike.
Iako mliječna industrija plasira mlijeko i mliječne proizvode kao esencijalnu hranu za jake kosti, tu se još mnogo šta ima za reći. Neke važne stvari, koje treba uzeti u obzir, uključuju potencijalne zdravstvene probleme poput srčanih bolesti, određenih karcinoma, probavnih problema i dijabetesa tipa jedan.

Dairy Consumption: Higher Rates of Mortality, Cancers, Bone ...



Preuzeto sa: LINK
Prevela: B.J