10.000 kamila će biti ubijeno u Australiji jer “piju previše vode”

Više od 10.000 kamila će biti upucano od strane profesionalnih eksperata za vatreno oružje sa helikoptera da bi spriječili kamile od prevelikog korištenja vode u sušnim dijelovima Južne Australije.
Strijelci su počeli sa pucanjem ove srijede prateći naredbe. Lokalci su se žalili da životinje dolaze u njihove zajednice i u pustoš tražeći bilo kakvu vodu, uključujući i posude sa vodom.

Kamile su briga mnogih zbog stakleničkih gasova koje oslobađaju, emitujući metana ekvivalentno jednoj toni ugljičnog dioksida (CO2) godišnje, izjavio je časopis ‘ The Australian ‘.
Potparol Odjela za okoliš i vodu Južne Australije je rekao da je povečan broj kamila uzrokovao mnoge probleme u regiji.

“Ovo je uzrokovalo značajne štete po infrastrukturu, opasnosti po porodice i zajednice, te je veliki broj kamila poginuo od žeđi”, izjavio je potparol Odjela za okoliš i vodu J.Australije.

Chris Dickman, ekolog sa Univerziteta Sydney je izjavio da su prijašnje procjene da je pola biliona životinja nestalo, veoma konzervativne jer iste nisu uključile slijepe miševe, žabe i beskralješnjike.
Ako bi uključili i te životinje, bilo bi bez ikakve sumnje preko 1 bilion poginulih životinja, gdje bi i to bila veoma konzervativna cifra, izjavio je on.

Stručnjaci za divlje životinje su rekli da je požar ovog tipa vjerovatno uzrokovao nepovratni nestanak mnogih divljih životinja.

Iako smo svjedoci da isti broj životinja bude ubijeno svakih sat i 30 minuta, ili svaka dva dana (ne uključujući ribe i ostale morske životinje) zbog mesne, mliječne industrije i industrije jaja zbog ljudskih prohtjeva, ali ne i potreba.

Tipično ljudski:
– Uvoziti i iskorištavati životinje za svoju korist
– Uzrokovati klimatske promjene, probleme u ekosistemu i krizu vode
– Kada životinje poput kamila tragaju za vodom da bi preživjele krizu vode, krivimo njih i ubijamo ih
Jer ubijanje nevinih životinja koje se ne mogu odbraniti je lakše nego rješavati pravi problem i njegov uzrok: stočna industrija.

Preveo: A.A.

Izvor:

https://www.independent.co.uk/news/world/australasia/australia-wildfires-camels-shot-killed-helicopters-water-drought-bushfires-a9273366.html?fbclid=IwAR1yW3MILWtT2s-mkNUua1ydCdS_sdZ5ELXEkuTvsKG3U7KrBm8IrkmxDww

Da li je med veganski?

Kao veganima, često nam postavljaju ovakva pitanja. Da li vegani jedu med? Odgovor je ne. Zašto? Zato što vegani ne jedu životinje niti iskorištavaju druga stvorenja, a tu spadaju i pčele.

Zašto vegani ne jedu med?

Pčele ne proizvode med za nas, već za svoju košnicu. Da uzimamo od njih med, a da one ne mogu ni na jedan način da pristanu na proizvodnju meda za nas, je moralno i etički neispravno i ne slaže se sa veganskim načinom života.

Komercijalne košnice koje dozvoljavaju ljudima da uzimaju med od pčela nisu prirodne – one su projektirane. Matica je manipulirana da ostane u košnici i njene pčele radnice je neće napustiti. Kada ljudi žele oteti njihov med, pčele budu prisilno omamljene i zbunjene, prije nego med koji su napravili za sebe bude otet i prodat za profit.

Zbog čega još vegani ne jedu med?

Postoji mnogo razloga zašto vegani ne jedu med.

  • Pčele ne proizvode med za ljude, već za sebe. Pčele ne mogu dati odobrenje za proizvodnju meda namjenjenog za ljude. Ovo je iskorištavanje drugih stvorenja i protivi se veganstvu.
  • Proces sakupljanja meda iz košnice izlaže pčele velikom stresu. Komercijalne metode sakupljanja meda uništavaju košnice i ubijaju mnogo pčela.
  • Pčelama se često daje sećer kao zamjena za oteti med, a šećer ne sadrži esencijalne hranjive tvari koje su potrebne pčelama.
  • Često nakon sakupljanja meda, košnice budu uništene zbog profita.
  • Maticama često sijeku krila kako ne bi napustile košnicu.
  • Matice često budu vještački oplođene sjemenom zgnječog mužijaka i prodate online.
  • Selektivno uzgajanje pčela negativno utiče na ostala stvorenja koja skupljaju nektar i uništava okolinu.

Pčele i njhov med

Za vrijeme svog života, jedna pčela radilica proizvede 1/8 čajne kašikice meda. Kada dodaš jednu kašikicu meda u svoju kašu, jedeš životni posao od osam pčela.

Med je izvor zdravlja za pčele. Kada nemaju to, umiru od gladi. Kada ljudi oduzmu med pčelama, zamijene ga sa šećernim rastvorom koji ne sadrži ono što je pčelama potrebno da prežive i budu zdrave. Slike želudaca od pčela koje su hranjene šećernom vodom su manje i zgrčene, nego zdravi želuci pčela koje jedu med.

Da bi se proizvelo 500g meda, pčele moraju posjetiti 2 miliona cvjetova.

Pčele radnice su industrijski radnici.

Sakupljanje meda

Pčele će učiniti sve kako bi zaštitile svoju košnicu i med koji proizvode, čak i ubadanje napadača iako znaju da će ih to ubiti.

Da bi sakupili med, pčele moraju biti opčinjene ili zbunjene i to pčelari rade pomoću dima. Dim čini da pčele misle da im je košnica u plamenu i instinktivno reaguju tako što jedu što više meda kako bi se pripremile da napuste tu košnicu. Kad su pčele pune meda, postanu letargične i postoji manja mogućnost da će ubadati.

Dim također utiče i na njihovo čulo mirisa, što ih sprečava da ispoljavaju znakove upozorenja drugim pčelama da su napadnute.

Ako je temperatura dima previsoka, može da otopi krila pčela.

Pčele se nakon toga neće povratiti u normalno stanje 10 do 20 minuta.

Naveliko, u industrijskoj proizvodnji, med se sakuplja pomoću velike mašine koja zgnječi svaku pčelu koja se u panici nađe tu.

Zlostavljanje Matica

Dostava poštom

Da li ste znali da matice možete naručiti preko interneta? E, pa možete.

Samo nekoliko klikova mišem, možete kupiti oplođenu maticu i pčele radilice i bit će vam dostavljene poštom.

Ovakvo ponašanje prema stvorenjima se protivi sa veganskim principima.

Prisiljena trudnoća

U većini slučajeva, matice budu vještački oplođene sjemenom pčele mužjaka. Često se mužjak zgnječi kako bi se izvuklo sjeme iz njega za oplodnju.

Odsječena krila

Pčele radilice prate maticu gdje god ona išla i nema šanse da će matica ostati u košnici gdje je ljudi zarobe. Da bi ljudi bili sigurni da će ona ostati tu, većini matica se odsjeku krila, kako ne bi mogle odletjeti.

Pčele radilice je nikad neće napustiti, tako da je to jedan efektivan način da osiguraju ostanak matice i njene porodice. U tom slučaju, oni nemaju drugog izbora nego da prave med na mjestu gdje su ih ljudi postavili i da im mogu oduzeti taj med kada dođe za to vrijeme.

Ima mnogo alternativa za med.

Pčele i okolina

Svako zna koliko je važno da ne dozvolimo populaciji pčela da izumiru. Pčele oprašuju 100 različitih vrsta žitarica, a te žitarice hrane 90% svjeta. Nije teško zaključiti šta bi se desilo kada ne bi bilo više pčela.

Možda mislite da kupovinom meda zapravo pomažete planeti.

Sigurno više košnica znači da ima više pčela i kupnjom meda osiguravamo da ima više košnica, zar ne?

Ne.

Pčele bivaju često ubijene

Pčele, koje su proizvele med koji ste kupili u marketu, će najvjerovatnije biti ubijene u jesen.

Pčele se mnogo trude da bi proizvele dovoljno meda kako bi preživile zimu, ali onda im ljudi oduzmu med. Za mnoge pčelare, jeftinije je ubiti pčele i košnicu i početi ispočetka u proljeće, nego da ih izdržavaju i hrane tokom zime.

Nekada neće ubiti cijelu košnicu, već samo maticu. Pčele radilice će napustiti košnicu i pridružiti se drugoj.

Masovnim uzgajanjem pčela ubijamo i druge pčele

Med ne proizvode sve pčele, a one koje proizvode, proizvode med u raznom kvalitetu i kvantitetu. Kupovina meda od pčelara povećava potražnju i zalihe. Kada ima više potražnje za medom, pčelari uzgajaju više medenih pčela.

Dok se broj ostalih vrsta pčela smanjuje (postoji 20,000 vrsta ukupno), broj populacije medenih pčela je porastao za 45% u zadnjih 50 godina. To nisu dobre vijesti.

Medene pčele su nastanjene u Aziji, Europi i Africi, ali su ih ljudi prije 9,000 godina transportirali kako bi ih pripitomili u cijelom svijetu. Lokalne pčele su se morale prilagoditi ili su bile prisilno istrebljene.

One ne mogu da žive harmonično sa divljim pčelama. Vrste se međusobno natječu za prostor i hranu, a komercijalno uzgajane pčele nekada prenose zarazne bolesti koje su kobne za druge vrste pčela.

Kupovinom meda ne pomažete pčelama.

“Čuo sam da kupovinom meda pomažemo pčelama?”

Ovo je netačna informacija. Pčele se iskorištavaju, i kupovinom meda se povećava profit ljudi koji ih iskorištavaju i to im dozvoljava da tako i nastave raditi.

Pčelarstvo nije prirodno. Ako želite pomoći pčelama, trebate obratiti pažnju na to kako povećati njihov broj u prirodi, umjesto da potpomažete industrije kojima je samo profit cilj.

Prirodni načini podržavanja pčela:

  • Posadite cvijeće u bašti koje pčele vole.
  • Izbjegavajte hemikalije i pesticide koji ubijaju pčele.
  • Napravite košnicu, ali ju prepustite pčelama.
  • Ako vidite pčelu koja je izmorena, unesite je u kuću i dajte joj malo šećera razmućenog u vodi kako bi joj povratili energiju.

Ukoliko pčele daju med za nas, ne bi ih onda trebali držati u košnicama, i ne bi morali imati zaštitna odijela protiv pčela.

Postoje li veganske zamijene za med?

Postoji mnoštvo alternativa da zasladite svoju hranu ili piće bez oduzimanja meda odpčela.

Agave sirup/nektar
Agave sirup se komercijalno proizvodi sakupljanjem soka iz biljke agave. Dolazi u mnogo različitih okusa, od onog koji je gust kao karamel pa sve do slatkih i laganih kao što je med.

Javorov sirup
Mnogi vegani preferiraju javorov sirup kao zamjenu za med, zato što se može kupiti u prirodnoj formi. Javorov sirup se dobija od smole šećernog javora, crvenog javora ili crnog javora.

Ječmeni sirup
Većina vegana opisuje ječmeni sirup kao najsličniji medu.

Melasa
Većina ne-vegana misli da nisu nikada probali melasu, ali često se nalazi u poslasticama. Gust je i ima okus šećera, i proizvodi se prerađivanjem šećerne trske ili repe.

Preveo: A.O.

Izvor:

https://academy.plantbasednews.org/blog/is-honey-vegan?fbclid=IwAR1A5FOVn16Yfar8mfxQXtfv__Ddnbpmw4R-4PDdxbiOGWqsRrfc3zb-I9c

Druženje & movie night uz free burgere

Razotkrivamo industriju koja najviše uništava Zemlju, a o kojoj je strah govoriti i organizacijama koje se bave zaštitom životne sredine. I sve to uz besplatne vegan burgere!

Dođite da se upoznamo ako već nismo prije i da pogledamo jedan od najutjecajnijih dokumentacionih filmova u svijetu koji postavlja važna pitanja i traži konkretne odgovore.

https://www.facebook.com/events/165933577660157/?ti=cl

Cowspiracy: The Sustainbility Secret je 
revolucionarni dugometražni dokumentarni film o okolišu koji slijedi neustrašivi Kip Andersen, dok otkriva uništavajuću industriju koja se suočava sa našom Zemljom – istražujući zašto su vodeće svjetske organizacije za zaštitu okoliša u strahu da pričaju o tome.

Uzgoj životinja je vodeći uzročnik pošumljavanja, potrošnje i zagađenosti vode, a koji su odgovorni za emisiju gasova više nego transportna industrija, kao i vodeći u uništavanju šuma, izumiranju vrsta, gubitak staništa, erozije površinskog sloja tla, “mrtvih zona” okeana, ali i svake druge okolišne bolesti. Lista se nastavlja, gotovo potpuno neupitno.

Dok se Anderson suočava sa liderima za zaštitu okoliša, otkriva zašto ustvari se odbija diskutovati o uzgoju životinja i poljoprivredi, sve dok ga upozoravaju ljudi iz ove industrije o riziku za njegovu sigurnost i život ako nastavi sa tim.

Ovaj dokumentarac, kao i Blackfish i An Inconvenient Truth, na humorističan i šokantan način otkriva kako farme životinja poražavajući imaju uticaj na ekologiju, i to na visokoj razini, ali i kako nudi put globalne održivoti rasta populacije.