Koji brendovi ne testiraju na životinjama ?

Danas nažalost zbog profita mnoge kompanije svojevoljno pristaju na ugovore koji zahtjevaju testiranja na životinjama koja su okrutna i ekološki razorna, zbog profita. Gdje u BiH možete kupiti kozmetiku i preparate za njegu koji ne testiraju na životinjama i koji su vegan formule pogledajte u nastavku…

(U procesu dorade)

Koji Bh. brendovi ne vrše testiranja ?

Danas nažalost zbog profita mnoge kompanije svojevoljno pristaju na ugovore koji zahtjevaju testiranja na životinjama koja su okrutna i ekološki razorna, zbog profita. Gdje u BiH možete kupiti kozmetiku i preparate za njegu koji ne testiraju na životinjama i koji su vegan formulacije pogledajte u nastavku.

Neki od Bh. brendova koji svoje proizvode ne testiraju na životinjama i ne finansiraju isto su :

  • Afrodita- Bh. brend koji je od početka bio veganske formulacije i oduvijek cruelty-free,
  • Dr.Pasha, također vegan & cruelty-free
  • Lilla superiore,
  • Violeta



Neki od stranih brendova koji se nalaze u BiH a da ne testiraju na životinjama (cruelty-free) i da su vegan (sastav/formulacija ne sadrži proizvode životinjskog porijekla)

– Balea
– DM bio
– Essence
– Ziaja, cruelty-free, s tim da nisu svi proizvodi vegan
– Catrice
– Essence
– Alverde
– Lush
– Dove (prije nije bio cruelty-free ali danas jeste)
– Weleda
– NYX Professional Makeup

Postoji jako puno brendova koji ne vrše testiranja i potpuno su vegan, koji se mogu naručiti preko interneta po jako povoljnoj cijeni, tako da je korištenje kozmetike i drugih preparata koji su etični apsolutno lahko.

Alternative testiranju na životinjama

Alternative testiranju na životinjama su često jeftinije, brže i više produktivne.

Zamjena testiranja na životinjama ne znači da će pacijenti biti više izloženi riziku. Takođe, to ne znači da će razvoj medicine biti zaustavljen. Umjesto toga, zamjena testiranja na životinjama će poboljšati kvalitet kao i humanost nauke.

Srećom, razvoj alternativne medicine je sve više u porastu. Zahvaljujući inovacijama u nauci, testiranje na životinjama biva zamjenjeno u sferama kao što su testiranje toksičnosti, neuronauke i razvoju lijekova. Međutim, još mnogo toga mora da se uradi.

Razlozi, zašto testiranje na životinjama opstaje, često nisu naučni. Umjesto toga, moguće je da opstaju zbog konzervatizma unutar naučnih ustanova – lakše je i jednostavnije raditi ono što se oduvijek radilo.  Rezultati testiranja na životinjama se lako mogu uporediti najranijim testovima na životinjama koji su dali samopouzdanje naučnicima. Regulatori mogu da koriste „stavljanje kvačica“, što je odvojeno od potreba stvarnog svijeta. Nakon što se razviju nove alternative, postoje i velike birokratske prepreke za sprovođenje i primjenu njihove uportebe.  Jedan od najvažnijih poslova Cruelty Free International naučnog tima jeste podsticanje regulatora da prihvataju i promovišu alternativne metode testiranja.

Tipovi alternativa

  • Uzgajanje ćelija

U laboratoriji se može uzgajati gotova svaka vrsta ćelija čovjeka i životinja. Naučnici su čak uspjeli razviti ćelije da narastu u 3D strukture, poput minijaturnih ljudskih organa, što može pružiti realniji način testiranja novih terapija.

Ljudske ćelije su korištene za stvaranje inovativnih malih uređaja koji se zovu „organi na čipovima“. Ovo se može koristiti umjesto životinja za proučavanje bioloških i zaraznih procesa, kao i za metabolizam lijekova. Već su proizvedeni uređaji koji tačno oponašaju pluća, srce, bubrege i crijeva. Krajnji cilj je da se ovi čipovi koriste kako bi se napravio čitav „čovjek-na-čipu“.

Ćelijsko uzgajanje je bilo centralno u ključnim dešavanjima u oblastima kao što su rak, sepsa, bubrežne bolesti i AIDS, a rutinski se koristi u testiranju hemijske bezbjednosti, proizvodnji vakcina i razvoju lijekova.

  • Ljudska tkiva

I zdrava i bolesna tkiva donirana od strane ljudskih dobrovoljaca mogu pružiti relevantniji način proučavanja ljudske biologije i bolesti za razliku od testiranja na životinjama.

Ljudsko tkivo se može donirati od operacije (npr. biopsije, kozmetičke hirurgije i transplatacije). Na primjer, modeli kože i oka napravljeni od rekonstruisane ljudske kože i drugih tkiva razvijeni su i koriste se za zamjenu surovih testova iritacije kod kunića. Kompanije poput Episkin, Mattek i CellSistems GmbH sada proizvode ove testove u jednostavnoj opremi za kompanije koje mogu da testiraju na svojoj kozmetici drugim supstancama.

Ljudsko tkivo se, takođe, može koristiti nakon što je osoba umrla (npr. post mortem). Post-mortem tkivo mozga dalo je važne rezultate za razumjevanje regeneracije mozga i efekata multiple skleroze i Parkinsonove bolesti.

  • Kompjuterski modeli

    Sa rastućom sofisticiranošću računara, mogućnost “modelovanja” ili kopiranja aspekata ljudskog tijela postaje sve veća.

    Kompjuterski modeli srca, pluća, kože, probavnog i mišićno-koštanog sistema već postoje. Oni se mogu koristiti za sprovođenje virtuelnih eksperimenata na osnovu postojećih informacija i matematičkih podataka.
  • Studije volontiranja

Brzi napredak tehnologije omogućio je razvoj sofisticiranih mašina za skeniranje i tehnika snimanja koje se mogu koristiti za sigurno proučavanje ljudskih dobrovoljaca.

Mašine za snimanje mozga koje mogu „vidjeti“ unutar mozga se mogu koristiti za praćenje napredovanja i liječenje moždanih bolesti. One mogu pomoći istraživačima da razumiju uzroke upoređujući ih sa zdravim volonterima.

Inovativna tehnika zvana mikrodoziranje takođe se može koristiti u volonterima za mjerenje ponašanja veoma malih doza potencijalnih novih lijekova u ljudskom telu. Ove mikrodoze su radioaktivno obilježene, ubrizgavaju se u ljudske dobrovoljce i mjere se (obično u uzorcima krvi) koristeći veoma osjetljiv mijerni uređaj zvan ubrzavajući maseni spektrometar.

Manje visokotehnološke studije o ishrani, zavisnosti od lijekova i boli se mogu izvesti i na dobrovoljcima u interesu unaprjeđenja medicinske nauke. Ove studije mogu pomoći da se zamijene testovi na životinjama.

Ljudski medicinski proboji

Rečeno nam je da insulinska terapija ne bi bila otkrivena da istraživači životinja nisu uklonili pankreas pasa 1920-ih. Ali kao i druga područja medicinskih istraživanja, bitni tragovi su zapravo došli mnogo ranije iz zapažanja ljudskih pacijenata.Operacija mozga kod pacijenata Parkinsonove bolesti identifikovala je najbolje mjesto za elektrode Duboke Moždane Stimulacije koje su se smještale u mozak radi poboljšanja simptoma, decenijama prije navodnog „otkrića“ kod majmuna.


Alois Alzheimer je prvi opisao glavne karakteristike Alzheimerove bolesti 1906. godine proučavajući dijelove mozga kod pacijenata nakon njihove smrti.Studije ljudske populacije dovele su do otkrića da pušenje prouzrokuje rak. Pušenje ne prouzrokuje rak kod miševa i pacova.Austrijski ljekar je koristio sebe u eksperimentu da oktrije glavni uzrok čira na želucu. Pio je bakterije i razbolio se prije nego što je svoje simptome izliječio antibioticima.

Njemački hemičar testirao je uticaj aspirina na sebi nakon slučajnog otkrića da je aspirin pomogao ublažavanje bolova kod pacijenata sa zuboboljom.Anestetički efekat gasa koji izaziva smijeh otkriven je kada je neko sebi slučajno odsjekao nogu dok je bio pod dejstvom tog gasa. Američki stomatolog je tada potvrdio efekte na sebi za vrijeme vađenja zuba.

Alternative su bolje

Grubi testovi na kožne alergije koje se vrše na zamorcima samo predviđaju ljudske reakcije 72% vremena. Ali, pokazalo se da kombinacija hemijskih i alternativnih metoda zasnovanih na ćelijama tačno predviđa ljudske reakcije 90% vremena.

Zloglasni Draize test iritacije kože kod kunića može predvidjeti samo reakciju ljudske kože 60% vremena. Ali uporeba rekonstruisane ljudske kože je tačna i do 86%.

Standardni test na trudnim pacovima, kako bi se utvrdilo da li hemikalije ili lijekovi mogu naštetiti bebi u razvoju, mogu da otkriju samo 60% opasnih materija. Ali ćelijski zasnovana alternativa (EST) ima 100% tačnost u otkrivanju vrlo toksičnih hemikalija.

Surovo i nepouzdano testiranje toksina iz školjke na živim miševima je sada potpuno zamijenjeno daleko superiornijim analitičkim hemijskim metodama koje su bolje u zaštiti ljudi.

Testiranja na životinjama su okrutna, nepouzdana, pa čak i opasna!

Štetna upotreba životinja u eksperimentima nije samo okrutna, nego je često i neučinkovita. Životinje ne dobijaju brojne ljudske bolesti koje ljudi imaju, poput glavnih vrsta srčanih bolesti, mnogih vrsta raka, HIV-a, Parkinsonove bolesti ili šizofrenije. Umjesto toga, znakovi ovih bolesti umjetno se induciraju kod životinja u laboratorijama u pokušaju oponašanja ljudske bolesti. Ipak, takvi eksperimenti umanjuju složenost ljudskih stanja na koja utječu široke varijable poput genetike, socio-ekonomskih faktora, duboko ukorenjenih psiholoških pitanja i različitih osobnih iskustava.

Nije iznenađujuće da tretmani koji izgledaju ‘obećavajuće’ kod životinja rijetko djeluju na ljude. Ne samo da se vrijeme, novac i životi životinja gube (uz ogromnu količinu patnje), već se efikasno liječenje odbacuje a štetni tretmani prolaze. Podrška testiranju na životinjama u velikoj se mjeri temelji na pretpostavci i nije potkrijepljena znanstvenim dokazima.

Uprkos decenijama proučavanja bolesti poput raka, Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti, dijabetesa, moždanog udara i AIDS-a, još uvijek nemamo pouzdane i potpuno učinkovite lijekove.

“Istorija istraživanja raka je istorija izlečenja raka kod miša. Desetljećima smo izliječili miševe od raka, a isti lijekovi na ljudima jednostavno nisu djelovali.”

Dr. Richard Klausner, bivši direktor Nacionalnog instituta za rak u SAD-u

Nepouzdanost testiranja na životinjama

  • 90% lijekova ne uspije u ispitivanjima na ljudima uprkos obećavajućim rezultatima na testiranjima na životinjama – bilo zbog sigurnosnih razloga, bilo zato što jednostavno ne djeluju
  • Lijekovi protiv raka imaju najmanju stopu uspjeha (samo 5% ih je odobreno nakon ulaska u klinička ispitivanja), a slijede ga psihijatrijski lijekovi (6% uspjeha), srčani lijekovi (7% uspjeha) i neurološki lijekovi (8% uspjeha).
  • Korištenje pasa, štakora, miševa i zečeva za testiranje hoće li neki lijek biti siguran za ljude pruža malo statistički korisnog uvida, pokazala je naša nedavna analiza. Studija je također otkrila da su testiranja na lijekove sprovedena na majmunima jednako loša kao i oni koji koriste bilo koju drugu vrstu u predviđanju djelovanja na ljude.
  • Od 93 opasne nuspojave lijeka, tek 19% njih se moglo predvidjeti na testiranjima životinja
  • Korištenje miševa i štakora za testiranje sigurnosti lijekova kod ljudi ispravno je samo 43%, pokazalo je nedavno istraživanje.
  • Od 48 lijekova protiv raka koje je Europska agencija za lijekove odobrila od 2009. do 2013. za liječenje 68 vrsta raka, gotovo polovina nije pokazala nikakve koristi za preživljavanje, pokazuju nedavna istraživanja. Čak i u slučajevima kada su koristi uočene, razlika se procijenila kao „klinički beznačajna“.

    Potrošnja testiranja na životinjama
  • Unatoč korištenju više od 115 miliona životinja u eksperimentima širom svijeta svake godine, samo 59 novih lijekova odobreno je u 2018. godini od strane vodećeg regulatora za lijekove, američke Uprave za hranu i lijekove. Mnogi od njih su za rijetke bolesti.
  • Američka industrija lijekova ulaže 50 milijardi dolara godišnje u istraživanje, ali stopa odobravanja novih lijekova jednaka je onoj prije 50 godina. Od 1950. godine samo 6% od 4.300 međunarodnih kompanija koje su uključene u razvoj lijekova registrirale su novi lijek s U.S. Hranom i Upravom za lijekove.
  • Čak i ti lijekovi koji su odobreni nisu univerzalno efikasni zbog individualnih reakcija – prvih deset lijekova sa najvećom dozom zarade u SAD pomažu samo između 1 do 4 i 1 od 25 osoba koje ih uzimaju.
  • Od preko 1.000 potencijalnih tretmana liječenja moždanog udara koji su bili „uspješni“ na testovima na životinjama, samo oko 10% je napredovalo na pokusima na ljudima. Nijedan nije djelovao dovoljno dobro na ljudima.
  • Pregledom 101 osnovnog naučnog otkrića baziranog na osnovu testiranja na životinjama utvrđeno je da je samo 5% rezultiralo odobrenim tretmanima liječenja u roku od 20 godina.

    Opasnost testiranja na životinjama
  • Pokazalo se da je Vioxx, lijek koji se koristi za liječenje artritisa, siguran lijek dok je testiran na majmunima (i pet drugih životinjskih vrsta), ali procijenjeno je da je uzrokovao oko 320 000 srčanih i moždanih udara i 140.000 smrti širom svijeta.
  • Ljudski dobrovoljci koji su testirali novo liječenje monoklonskim antitijelima (TGN1412) u bolnici Northwick Park, Velika Britanija, 2006. godine pretrpjeli su tešku alergijsku reakciju i zamalo umrli. Testiranje na majmunima 500 puta većim dozama danim volonterima u potpunosti nije uspjelo predvidjeti opasne nuspojave.
  • Nedavna proba lijekova u Francuskoj rezultirala je smrću jednog volontera, a četvero drugih je dobilo teška oštećenja mozga u 2016. Lek, koji je bio namijenjen liječenju širokog spektra stanja I bolesti, uključujući anksioznost i Parkinsonovu bolest, testiran je na četiri različite vrste životinja (miševi, štakori, psi i majmuni) prije nego što su ih dali ljudima.
  • Kliničko ispitivanje lijeka Fialuridin protiv hepatitisa B, koje je prvo testirano na životinjama, moralo je biti zaustavljeno, jer je uzrokovalo teško oštećenje jetre kod sedam pacijenata, od kojih je pet umrlo.
  • Pokazalo se da je samo trećina supstanci za koje se zna da uzrokuju rak kod ljudi uzrokovala rak i kod životinja.

    Životinje su drugačije
  • Životinje ne dobivaju mnoge bolesti koje ljudi mogu imati, poput Parkinsonove bolesti, glavnih vrsta srčanih bolesti, mnogih vrsta raka, Alzheimerove bolesti, HIV-a ili šizofrenije.
  • Analizom preko 100 tipova mišjih ćelija utvrđeno je da se samo 50% DNK (odgovorno za regulaciju gena miševa) može uskladiti s ljudskom DNK.
  • Majmunske vrste koje se najčešće koriste za testiranje sigurnosti lijekova, otporne su na dozu paracetamola koja bi bila smrtonosana za ljude.
  • Zbog brojnih važnih razlika između majmuna i ljudi u strukturi i funkciji mozga, podaci prikupljeni od majmuna koji se koriste u istraživanjima neuroznanosti su pogrešni i od lošeg su značaja za ljude, pokazalo je naše nedavno istraživanje.
  • Čokolada, grožđe, grožđice, avokado i orasi makadamije bezopasni su za ljude, ali otrovni za pse.
  • Aspirin je toksičan za mnoge životinje, uključujući mačke, miševe i štakore i ne bi bio na našim policama apoteka da je testiran u skladu s trenutnim standardima ispitivanja na životinjama!