Testiranja na životinjama su okrutna, nepouzdana, pa čak i opasna!

Štetna upotreba životinja u eksperimentima nije samo okrutna, nego je često i neučinkovita. Životinje ne dobijaju brojne ljudske bolesti koje ljudi imaju, poput glavnih vrsta srčanih bolesti, mnogih vrsta raka, HIV-a, Parkinsonove bolesti ili šizofrenije. Umjesto toga, znakovi ovih bolesti umjetno se induciraju kod životinja u laboratorijama u pokušaju oponašanja ljudske bolesti. Ipak, takvi eksperimenti umanjuju složenost ljudskih stanja na koja utječu široke varijable poput genetike, socio-ekonomskih faktora, duboko ukorenjenih psiholoških pitanja i različitih osobnih iskustava.

Nije iznenađujuće da tretmani koji izgledaju ‘obećavajuće’ kod životinja rijetko djeluju na ljude. Ne samo da se vrijeme, novac i životi životinja gube (uz ogromnu količinu patnje), već se efikasno liječenje odbacuje a štetni tretmani prolaze. Podrška testiranju na životinjama u velikoj se mjeri temelji na pretpostavci i nije potkrijepljena znanstvenim dokazima.

Uprkos decenijama proučavanja bolesti poput raka, Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti, dijabetesa, moždanog udara i AIDS-a, još uvijek nemamo pouzdane i potpuno učinkovite lijekove.

“Istorija istraživanja raka je istorija izlečenja raka kod miša. Desetljećima smo izliječili miševe od raka, a isti lijekovi na ljudima jednostavno nisu djelovali.”

Dr. Richard Klausner, bivši direktor Nacionalnog instituta za rak u SAD-u

Nepouzdanost testiranja na životinjama

  • 90% lijekova ne uspije u ispitivanjima na ljudima uprkos obećavajućim rezultatima na testiranjima na životinjama – bilo zbog sigurnosnih razloga, bilo zato što jednostavno ne djeluju
  • Lijekovi protiv raka imaju najmanju stopu uspjeha (samo 5% ih je odobreno nakon ulaska u klinička ispitivanja), a slijede ga psihijatrijski lijekovi (6% uspjeha), srčani lijekovi (7% uspjeha) i neurološki lijekovi (8% uspjeha).
  • Korištenje pasa, štakora, miševa i zečeva za testiranje hoće li neki lijek biti siguran za ljude pruža malo statistički korisnog uvida, pokazala je naša nedavna analiza. Studija je također otkrila da su testiranja na lijekove sprovedena na majmunima jednako loša kao i oni koji koriste bilo koju drugu vrstu u predviđanju djelovanja na ljude.
  • Od 93 opasne nuspojave lijeka, tek 19% njih se moglo predvidjeti na testiranjima životinja
  • Korištenje miševa i štakora za testiranje sigurnosti lijekova kod ljudi ispravno je samo 43%, pokazalo je nedavno istraživanje.
  • Od 48 lijekova protiv raka koje je Europska agencija za lijekove odobrila od 2009. do 2013. za liječenje 68 vrsta raka, gotovo polovina nije pokazala nikakve koristi za preživljavanje, pokazuju nedavna istraživanja. Čak i u slučajevima kada su koristi uočene, razlika se procijenila kao „klinički beznačajna“.

    Potrošnja testiranja na životinjama
  • Unatoč korištenju više od 115 miliona životinja u eksperimentima širom svijeta svake godine, samo 59 novih lijekova odobreno je u 2018. godini od strane vodećeg regulatora za lijekove, američke Uprave za hranu i lijekove. Mnogi od njih su za rijetke bolesti.
  • Američka industrija lijekova ulaže 50 milijardi dolara godišnje u istraživanje, ali stopa odobravanja novih lijekova jednaka je onoj prije 50 godina. Od 1950. godine samo 6% od 4.300 međunarodnih kompanija koje su uključene u razvoj lijekova registrirale su novi lijek s U.S. Hranom i Upravom za lijekove.
  • Čak i ti lijekovi koji su odobreni nisu univerzalno efikasni zbog individualnih reakcija – prvih deset lijekova sa najvećom dozom zarade u SAD pomažu samo između 1 do 4 i 1 od 25 osoba koje ih uzimaju.
  • Od preko 1.000 potencijalnih tretmana liječenja moždanog udara koji su bili „uspješni“ na testovima na životinjama, samo oko 10% je napredovalo na pokusima na ljudima. Nijedan nije djelovao dovoljno dobro na ljudima.
  • Pregledom 101 osnovnog naučnog otkrića baziranog na osnovu testiranja na životinjama utvrđeno je da je samo 5% rezultiralo odobrenim tretmanima liječenja u roku od 20 godina.

    Opasnost testiranja na životinjama
  • Pokazalo se da je Vioxx, lijek koji se koristi za liječenje artritisa, siguran lijek dok je testiran na majmunima (i pet drugih životinjskih vrsta), ali procijenjeno je da je uzrokovao oko 320 000 srčanih i moždanih udara i 140.000 smrti širom svijeta.
  • Ljudski dobrovoljci koji su testirali novo liječenje monoklonskim antitijelima (TGN1412) u bolnici Northwick Park, Velika Britanija, 2006. godine pretrpjeli su tešku alergijsku reakciju i zamalo umrli. Testiranje na majmunima 500 puta većim dozama danim volonterima u potpunosti nije uspjelo predvidjeti opasne nuspojave.
  • Nedavna proba lijekova u Francuskoj rezultirala je smrću jednog volontera, a četvero drugih je dobilo teška oštećenja mozga u 2016. Lek, koji je bio namijenjen liječenju širokog spektra stanja I bolesti, uključujući anksioznost i Parkinsonovu bolest, testiran je na četiri različite vrste životinja (miševi, štakori, psi i majmuni) prije nego što su ih dali ljudima.
  • Kliničko ispitivanje lijeka Fialuridin protiv hepatitisa B, koje je prvo testirano na životinjama, moralo je biti zaustavljeno, jer je uzrokovalo teško oštećenje jetre kod sedam pacijenata, od kojih je pet umrlo.
  • Pokazalo se da je samo trećina supstanci za koje se zna da uzrokuju rak kod ljudi uzrokovala rak i kod životinja.

    Životinje su drugačije
  • Životinje ne dobivaju mnoge bolesti koje ljudi mogu imati, poput Parkinsonove bolesti, glavnih vrsta srčanih bolesti, mnogih vrsta raka, Alzheimerove bolesti, HIV-a ili šizofrenije.
  • Analizom preko 100 tipova mišjih ćelija utvrđeno je da se samo 50% DNK (odgovorno za regulaciju gena miševa) može uskladiti s ljudskom DNK.
  • Majmunske vrste koje se najčešće koriste za testiranje sigurnosti lijekova, otporne su na dozu paracetamola koja bi bila smrtonosana za ljude.
  • Zbog brojnih važnih razlika između majmuna i ljudi u strukturi i funkciji mozga, podaci prikupljeni od majmuna koji se koriste u istraživanjima neuroznanosti su pogrešni i od lošeg su značaja za ljude, pokazalo je naše nedavno istraživanje.
  • Čokolada, grožđe, grožđice, avokado i orasi makadamije bezopasni su za ljude, ali otrovni za pse.
  • Aspirin je toksičan za mnoge životinje, uključujući mačke, miševe i štakore i ne bi bio na našim policama apoteka da je testiran u skladu s trenutnim standardima ispitivanja na životinjama!

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

10 + 13 =