Novembar je mjesec veganstva, u skladu s tim odgovorićemo na pitanja koja često čujemo ili pitamo (ovo je za ne vegane).
Da li životinje pate?
Životinje imaju istu evolucijsku prošlost kao i mi, također imaju iste receptore za bol kao i mi; mozak i centralni nervni sistem. Životinje proizvode iste reakcije u situacijama u kojima bol recimo raste, tj. trzaju se i proizvode uznemirujuće zvukove kada su u nevolji. Postoje snažni dokazi da životinje proživljavaju mentalnu patnju. U stresnim situacijama kod njih je pronađeno * da kralježnici ispuštaju adrenalinski izvedeni glukokortikoidni hormone koji podstiću glukoneogenezu (metabolički proces proizvodnje glukoze), zaustavljaju reproduktivne procese, mijenjuju brzinu kretanja i stopu hranjenja, utiču na imunološke funkcije, te generalno pomažu životinji da uđe u ‘stanje uzbune’ sve dok okolni uzroci ne popuste. I ribe na primjer doživljavaju ‘porast kortizola’ (poznat kao hormon stresa) kada su suočene sa faktorima stresa. Postoje i dokazi ** da životinje mogu doživjeti mentalnu bolest baš kao i mi.
Da li biljke pate?
Biljke imaju ulazne i izlazne reakcije na određene stimulacije, kao na primjer fotosinteza, ali ne mogu doživljavati bol ili mentalnu patnju, jer nemaju mozak ni centralni sistem. Ustvari vegani doprinose smanjenju broja biljaka koje se jedu jer životinje koje se jedu zahtjevaju ogromne količine biljaka za svoju ishranu. Proizvodnji 1 kg govedine je potrebno 25 kg žita, 1 kg svinjetine zahtjeva 9 kg žita i 1 kilogram piletine zahtjeva 3 kilograma žita. Ovo može biti još jedan razlog zašto ‘ne pije vode’ argument da je jedenje mesa bolje od veganstva zbog količine ubijenih insekata prilikom poljoprivrede (agrikulture).
Da li proizvodnja mlijeka, sira i jaja uzrokuje patnju?
Ovi procesi proizvodnje itekako utiču na ogromnu patnju životinja. Mama krava mora biti trudna da bi proizvodila mlijeko, tako da već sa 15 mjeseci one bivaju nasilno stjerane u čelične kutove svaka dva do tri mjeseca kako bi umjetno bilo oplođene. Nakon rođenja, tele je odstranjeno od majke nakon samo 36 sati; ako je tele mužijak on će najvjerovatnije biti prodan kao teletina, no ako nema dovoljne potražnje za tom vrstom mesa on biva upucan. Prema podacima*** iz 2012.godine 90.000 mužijaka teladi budu ubijena/upucana u glavu upravo zbog razloga navedenog iznad. U slučaju da je tele ženka, ona biva pripremljena da bude majka krava sa početka ovog paragrafa.
Normalno krava može da nosi svega 2l mlijeka u svom vimenu, ali antibiotici koje farmeri im daju za optimalnu produkciju mlijeka čine da krava nosi i po 20l u datom momentu. Težina toga čini da krava često šepa ili to uzrokuje bolne upale mliječnih žlijezdi. Krave žive normalno do 25 godina, ali nakon 5 godina proizvodnje mlijeka na ovakvim farmama i ovakvim uslovima njihov plod ne bude više unosan za posao i one bivaju ubijene.
Kod proizvodnje jaja, kao i onih iz ‘slobodnog uzgoja’, ženskim pilićima se na živo sijeku kljunovi kako ne bi naškodili drugim pilićima u stresnom okruženju zatvorenih kaveza u kojima ih inače drže. Često doživljavaju preranu smrt oko otprilike 80te sedmice, kada je ustvari njihov životni vijek 8 godina. Pilići u kavezima često ne vide uopšte dnevnu svjetlost i ograničeni su kretanjem u prostoru ne većem od A4 papira. Muški pilići su nepotrebni popratni produkt ovog uzgoja i onu inače budu ubijeni odmah nakon što se izlegu, i to spaljivanjem ili otrovnim gasom.
Je li veganizam zdrav?
Dobro isplanirana veganska ishrana sadrži sve nutrijente potrebne za održavanje zdravlja. Britanska udruga za ishranu (BDA)**** je profesionalna asocijacija za ishranu u Velikoj Britaniji i Sjevernoj Irskoj koja prepoznaje da dobro isplanirana veganska ishrana može podržati zdrav život kod ljudi svih godina.
Uvijek je dobra ideja obratiti pažnju na nutritivne potrebe organizma, ali ovo se odnosi na sve, ne samo na vegane. Odlukom prelaska na veganstvo se ujedno i daje više pažnje ka ishrani i zdravlju. The Vegan Society ***** Udruženje Vegana ima zaposlene na puno radno vrijeme koji mogu dati savjet i upute.
Je li skuplje?
Biti vegan ne mora biti skuplje ništa više od ishrane koja uključuje životinjske proizvode. Neki od najjeftinijih i najzdravijih namirnica su upravo veganski, kao npr. pahuljice, grah, riža, krompir, leća, tjestenina, voće i povrće. Većinom svi ove proizvode već koriste, čak i ako se hrane uz životinjske proizvode. Neki od veganskih proizvoda kao što su veganska mlijeka jesu skuplja, ali taj dodatni iznos se balansira spašavanjem života ne kupujući meso.
Da li se žrtvuje okus ili raznovrsnost?
Nimalo. Okusi koje najviše volimo u hrani dolazi od začina, bilja, soli i šećera, što su ustvari sve biljke. The Vegan Society ima odličnu listu recepata za različite stilove i namjenu, te pregršt toga još što se definitivno može bilo kome svidjeti.
Raznolikost u ishrani ne treba biti problem za vegane. Ima bezbroj oblika voča, povrća, žitarica, mahunarki, kao i veganskih zamjena za meso i mliječne proizvode.
Je li teško pronaći vegansku hranu?
Ako se uradi sedmična podmira u supermarketima onda ne bi trebalo biti probleme da se pronađe veganska hrana. Moguće je da u manjim lokalnim dućanima je teže pronaći zamjene za meso i mliječne proizvode, ali ima i mogućnost dostave na kućnu adresu takvih proizvoda, samo je potrebno malo više istraživanja.
Ljudi uvijek imaju puno više pitanja nego što to može stati na jedan kratki post, ali ako kopamo dovoljno duboko u dokaze, moralno razmišljanje i primjenimo proširene logične ideje možemo vidjeti da veganizam zaista će smanjiti značajan broj životinja koje pate. Također možemo pronaći da nema za posljedicu žrtvovanje za zdravlje, novac, okus, raznovrsnost ili ugodnost. Ove sve činjenice se primjenjuju i na ishranu koja sadrži bilo kakve životinjske proizvode.
Izvor: https://www.vegansociety.com/whats-new/blog/answering-common-questions-about-veganism
**http://www.bbc.co.uk/earth/story/20150909-many-animals-can-become-mentally-ill
***https://www.thedrum.com/news/2012/05/31/channel-4-receives-58-complaints-over-graphic-calve-killing
